Sve Novosti

Divljač

Srbija

Region

Najava događaja

LOVCI DOPRINOSE SUŽIVOTU LJUDI i VELIKIH ZVIJERI

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive
 

Da lovci nisu samo “grupa naoružanih pijanih ljudi koji idu kroz šumu i sa ciljem odstrela“ pokazuje nam lijep i neobičan primjer iz Trnova.

Podno Treskavice, u selu Mijanović stalno živi jedno domaćinstvo koje se pretežno bavi poljoprivredom i stočarstvom. Domaćin Suljo Mehmedagić je dugogodišnji pčelar, ali i lovac koji svoje slobodno vrijeme najviše provodi u radu oko pčelinjaka. Centar za životnu sredinu u Bosni i Hercegovini uspješno je realizovao četverogodišnji projekat pod nazivom „Zaštita mrkog medvjeda na području Dinarida“, koji je podržan i finansiran od strane njemačke fondacije EuroNatur. Nakon donacije 4 električne ograde za zaštitu pčelinjaka (tzv. električnih pastira) u Banja Luci i Foči, Centar za životnu sredinu je podržao prijedlog Stručne službe U.LO. “Trnovo“ iz Trnova zajedno sa projektim saradnicima da bi postavljanje jednog takvog sistema bilo poželjno na području lovišta kojim gazduje. Jedan od primarnih uslova za dobijanje ograde je bio da je vlasnik pretrpio materijalnu štetu od strane medvjeda, na čemu se zasniva i prethodno sprovedeni projekat na području ove lokalne zajednice od strane studenata Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a to je koegzistencija (suživot) ljudi i velikih zvijeri gdje se nastoji pronaći balans između potreba velikih zvijeri kao ponosnih stanovnika naših šuma, okoliša i čovjeka koji živi u ruralnim krajevima tradicionalnim načinom života.

“Medvjed i vuk predstavljaju simbol našeg kraja i svojstvena su atrakcija ali i ponos koji je oduvijek krasio Bjelašnicu, Igman i Treskavicu. Ljudski strah kod lokalnog stanovništva je oduvijek postojao prema njima i on se ne može ignorisati. Kao takve velike zvijeri imaju značaju ulogu u stabilnosti šumskog ekosistema i veliki gubitak bi bio da one vremenom nestanu. Lovci kao interesna grupa od značaja za očuvanje divljači moraju unaprijediti svoj status u društvu, kako bi zajedno sa ostalima radili na promociji dobrih praksi koje imaju. Mislim da je velika čast i značaj da jedan projekat poput ovog bude realiziran na području opštine Trnovo i lovišta kojim gazduje naše Lovačko društvo, s ciljem prepoznavanja ovog kraja kao staništa zdrave i očuvane populacije medvjeda.“ – govori Nedim Pločo, Bachelor šumarstva, član Stručne službe U.L.D. “Trnovo“ – Trnovo.

Medvjed, u ruralnim područjima, je ponekad neželjeni komšija jer čovjeku nanosi štetu. Najčešći uzrok konflikta između čovjeka i medvjeda predstavlja hrana. Iako se većina medvjeda kloni ljudi, pojedine jedinke mogu izgubiti strah od ljudi i početi se postepeno približavati naseljenim područjima u potrazi za hranom.

“Očuvanje velikih zvijeri možda predstavlja jedan od najvećih izazova u današnjim nastojanjima zaštite prirode. Kao takve, velike zvijeri spadaju u najkontroverznije i najizazovnije životinjske vrste, kada je u pitanju pravilno gospodarenje u našem modernom i pretrpanom svijetu.  Nakon implementiranog projekta pod nazivom „Koegzistencija ljudi i medvjeda na području opštine Trnovo“ gdje su prikupljeni zaista dragocjeni podatci o životu lokalnog stanovništva Trnova sa velikim zvjerima, donacija električnog pastira jednom od mještana zaokružuje priču u cjelini. Električne ograde pokazale su se kao najučinkovitije rješenje u preveniranju šteta koje nanose velike zvijeri. Štiteči imovinu (stoka, košnice, usjevi...) na ovaj način pokazujemo da je moguće izbječi sukob. Struka, naučnici, istraživači i lovci u saradnji sa ostalim interesnim grupama, a naročito predstavnicima lokalne vlasti, znatno mogu poboljšati život običnog čovjeka koji djeli stanište sa velikim zvjerima, kroz stvaranje mogučnosti dugoročnog suživota.“ – kazao je projektni saradnik Nedim Nogo, Bachelor šumarstva.

Električni pastir visoke voltaže ne ubija, ali drži nepoželjne komšije, poput medvjeda (ali i vuka), na sigurnoj udaljenosti od imovine ljudi. Električni pastir predstavlja živi sistem koji je neophodno stalno kontrolisati, te uz adekvatno održavanje i poštivanje preporučenih uputstava za korištenje, rizici od napada medvjeda na pčelinjak su minimalni.

Aleksandra Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu poručuje kako je kroz realizaciju četverogodišnjeg projekta akcenat usmjeren ne samo primarno na zaštitu vrste poput medvjeda, već na odnos koji ova vrsta ima i sa čovjekom – sa kojim dijeli svoje prirodno stanište. “ Želimo da pomognemo u održavanju suživota sa medvjedima u našoj zemlji kroz mjere prevencije, čime bi smo smanjili štete, a samim tim i konflikt između medvjeda i ljudi. Jedna od tih mjera je podrška domaćem stanovništvu, u ovom slučaju pčelarima, da zaštite pčelinjake od napada medvjeda. Za to se preporučuje profesionalna električna ograda za zaštitu od medvjeda, sa četiri reda žice pod naponom. Do sada smo kroz projekat uz podršku njemačke fondacije EuroNatur donirali 5 ovakvih ograda i nadamo se da ćemo dati pozitivan primjer resoru poljoprivrede, šumarstva i lovstva koji bi također mogli kroz mjere potsticaja ili mjere podrške ruralnom razvoju da se pozabave i prevencijom šteta od medvjeda i drugih vrsta, čime bi smo doprinijeli očuvanju sela, tradicionalnog znanja lokalnog stanovništva s ciljem očuvanja biokulturološkog diverziteta koji zaista Bosnu i Hercegovinu čini jedinstvenom.“ – poručuje Dragomirović.

 

Lovački list, februar 2022., Glasilo Saveza lovačkih organizacija u BiH.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Lov i još ponešto©2019-2023 Sva prava zadržana. Design & SEO by Lov i još ponešto

Radio Lovac uživo

Search