Sve Novosti

Ivica Bošković: 50 kn viša cijena police auto osiguranja riješila bi probleme naleta na divljač

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive
 

Naleti vozila na divljač nisu rijetkost, posebice u proljeće. Koje je rješenje i zašto je nepravedno svu krivicu "svaliti" na životinje i lovce, otkrio nam je u razgovoru izv.prof.dr.sc. Ivica Bošković s FAZOS-a.

Proljeće je vrijeme kada su naleti vozila na divljač česti, a šteta se uglavnom događa na lokalnim prometnicama između naseljenih mjesta, odnosno na teritoriju gdje su poljoprivredne površine mozaično ispresijecane s malim šumarcima ili manjim šumskim kompleksima.

"Do nesreća uglavnom dolazi u sezoni poljoprivrednih radova kada su životinje dodatno uznemirene radovima u polju i dolazi do narušavanja njihovog mira te teritorijalnosti", pojasnio nam je izv.prof.dr.sc. Ivica Bošković s Katedre za lovstvo i ribarstvo na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Međutim, dodaje, dio šteta događa se i u vrijeme parenja divljači kada teritorijalni srnjaci zauzimaju vlastiti teritorij, žestoko ga čuvaju i protjeruju "uljeze", odnosno slabije srnjake sa svoga područja.

Ako je pretjerana gustoća populacije mužjaci se u potrazi za "vlastitim teritorijem" i jedinkama suprotnog spola, a zbog nemogućnosti kretanja uobičajenim migracijskim putevima zbog raznih ograda i prometnica, kreću područjem kojim se nikada nisu kretali. "Tada su naleti vozila na njih vrlo česti", istaknuo je.

Nepravedno je svu krivicu "svaliti" na životinje i lovce

Naime, na prometnicama diljem Hrvatske uglavnom strada srneća divljač tijekom cijele godine isključivo zbog antropogenog utjecaja, odnosno utjecaja čovjeka prvenstveno na stanište. No, strada i druga divljač kao npr. jazavci u proljeće nakon što se probude iz zimskog sna i kreću u intenzivno istraživanje prostora i hranjenje kako bi nadoknadili izgubljenu masu tijekom zimske hibernacije.

"Divlje svinje stradavaju uglavnom u sezoni skupnih lovova kada u pravilu tijekom noći prelaze iz jednog u drugi dio lovišta, te su izrazito neoprezne zbog "zaštite okrilja noći" i u vrijeme parenja tijekom kasne jeseni i zime kada njima upravljaju hormoni i spolni nagoni", pojasnio je naš sugovornik.

Kako dodaje, sitna divljač obično strada dok ženke vode mladunčad.

Prema njegovom mišljenju, nije korektno od strane zakonodavca i osiguravajućih društava divljač proglašavati opasnom stvari i svu krivicu prilikom naleta vozila na njih "svaljivati" na životinje i lokalna lovačka društva. "One su najmanje krive! Čovjek je njima oduzeo prostor za život, a ne one njemu”, istaknuo je.

Krivi su i poljoprivrednici koji u propisanim agrotehničkim rokovima ne uklanjaju usjeve s njiva, policija jer ne radi procjenu brzine prilikom očevida, ali i osiguravajuće kuće jer uglavnom terete lovačke udruge bez stvarne provjere krivca, lovački savez koji se nije na pravilan način aktivirao prilikom pisanja zakona, država te koncesionari ceste zbog nedovoljnog održavanja pojasa uz prometnice.

Štete uglavnom gdje gospodari "sirotinja"

Kako dodaje, teza da sve trebaju platiti lovci zato što je to skup sport i oni su "puni love" uopće ne pije vodu. "Štete se događaju u zajedničkim lovištima gdje gospodare lovačka društva i "sirotinja", tzv. hobi lovci, a "bogati" se na komercijalnoj osnovi bave lovstvom i prihode ostvaruju uglavnom zakupci državnih lovišta gdje štete uglavnom nema ili je relativno niska", napomenuo je.

Međutim, navodi profesor, krivica lovačkih društava može biti maksimalno u segmentu prekobrojne divljači na određenim površinama na kojima ona nema uvjete za život. To se prvenstveno odnosi na srneću uz prometnice. "Ona je izrazito teritorijalna i u pravilu ne migrira ako ima uvjete za život na određenim površinama. No, izgradnjom prometnica i farmi u lovištima pogodan teritorij za život srneće divljači se značajno smanjuje", objašnjava nam ovaj stručnjak.

Nadalje, ona se ne bi smjela nalaziti na površinama u pojasu od 300 metara uz prometnice ili naseljena mjesta. "Izrađivač lovno gospodarske osnove takve površine nije bonitirao kao pogodne za njezin uzgoj i tu se srneća divljač smatra izrazito nepoželjnom vrstom", napominje.

S obzirom na to da je riječ o izrazito teritorijalnoj vrsti pretjerana brojnost za sobom povlači nemir i stalne borbe za teritorij pogotovo od proljeća do jeseni kad je područje nepregledno zbog visoke vegetacije te se događaju česte i neuobičajene dnevne migracije koje, ističe on, nisu prirodne za srneću divljač.

"Greška lovozakupnika ogleda se u tome što treba smanjiti pretjeranu brojnost i potpuno izlučenje s prostora uz prometnice", priča nam dodavši da je sva ostala odgovornost na široj zajednici ljudi i mora se rješavati na drugi način.

"Obavezna polica auto osiguranja od naleta vozila na životinje s povećanjem od 50 kuna po svakoj polici ili osiguranjem po slobodnoj volji pojedinca i isplata štete samo onima koji su osigurani od naleta na životinje riješila bi se sva problematika", ističe rekavši da tako ovaj problem rješavaju druge europske zemlje.

Štete se uglavnom događaju u zajedničkim lovištima gdje gospodare lovačka društva!

Valja napomenuti da bi za smanjivanje naleta vozila na divljač bilo najbolje smanjiti brojnost one srneće koja obitava na površinama na kojima nema uvjete za život zbog antropogenog utjecaja, a pogotovo na pojasu uz prometnice.

Prilagodite brzinu i poštujte prometne znakove

Također, vozači bi se trebali pridržavati prometnih pravila, a posebice ograničenja brzine i znakova upozorenja na cesti jer su oni postavljeni upravo na mjestima gdje su uobičajeni migracijski putevi na kojima se ove životinje redovito kreću.

"Smanjivanjem brzine vožnje na kritičnim dionicama i poštivanjem pravila ograničenja u većini slučajeva će se izbjeći nalet na divljač. No, ako se i ne izbjegne sigurno će se smanjiti materijalna šteta, sačuvati život vozača i osoba unutar vozila", kaže ovaj sveučilišni profesor.

Kako dodaje, postavljanjem zvučnih i vizualnih plašila od strane koncesionara prometnice na stupiće na ugroženim dijelovima prometnice te redovitim košenjem obje strane odvodnih kanala, također se može značajno umanjiti broj naleta vozila na životinje.

Bez "pseće" provjere nema ni isplate?

Divljač veće biomase napravit će i veću štetu na vozilu, no profesor je istaknuo da o brzini vozila uglavnom ovisi obim štete na vozilu. Zbog toga bi svakako trebalo raditi procjenu brzine prilikom svakog očevida.

"U uređenim državama Europe licencirani vodič psa krvosljednika uvijek izlazi na mjesto naleta i bez "pseće" provjere mjesta naleta i traženja nastradale divljači, te potpisa vodiča na policijski zapisnik nema isplate štete vozaču automobila", doznajemo od našeg sugovornika.

Prometni znak divljač na cesti

Ponekad kada i dođe do nesreće ljudi nisu sigurni kako postupiti. "Svakako zovite policiju zbog uviđaja i zapisnika da bi mogli osigurati svoja prava prilikom prijave osiguranju te lovozakupnika kako bi zbrinuo ranjenu ili uginulu divljač", savjetuje.

Lovozakupnika je bitno obavijestiti i iz razloga jer je zadužen za određeni broj divljači u lovištu, te onu stradalu svakako treba razdužiti službenim zapisnikom u svojoj dokumentaciji.

 

Martina Popić

agroklub.com

 

Lov i još ponešto©2022 Sva prava zadržana. Design & SEO by Lov i još ponešto

Search