Sve Novosti

Problem kontrole brojnosti divljih svinja u Evropi

Star InactiveStar InactiveStar InactiveStar InactiveStar Inactive
 

Veliki priliv stanovništva u gradove Evrope doveo je do toga da su u XXI vijeku mnoga sela opustjela.

Divljina i šume se obnavljaju velikom brzinom što pogoduje razmnožavanju sisara poput divljih svinja. Ipak, nisu samo nepristupačni tereni prebivališta za ove vrste divljači. Sve više ljudi prijavljuje susrete sa divljim svinjama u mnogim metropolama na kontinentu, od Berlina preko Madrida do Varšave.

„Ova vrsta je izuzetna sa ekološke tačke gledišta, obdarena je veoma velikim kapacitetom za adaptaciju i ogromnim potencijalom za reprodukciju“, potvrđuje zoolog Andrea Monako, koji već više od dvadeset godina proučava divlje svinje u Italijanskom institutu za zaštitu životne sredine (ISPRA) iz Rima.

Procjenjuje se da milion divljih svinja luta Italijom, uništavajući usjeve i izazivajući najmanje 2.000 saobraćajnih nesreća svake godine, navodi Monako. Početkom 2022. godine otkriven je slučaj afričke svinjske kuge kod italijanske divlje svinje, što je izazvalo zabrinutost da bi ove životinje mogle prenijeti smrtonosni virus na domaće svinje koje se uzgajaju za mesnu industriju. Monako i drugi istraživači proučavaju populaciju divljih svinja u nastojanju da kontrolišu kretanje i spriječe štete ovog naizgled nezaustavljivog svaštojeda.

Istraživači iz Italije pokrenuli su projekat postavljanja mreža za hvatanje divljih svinja. ‘’Ove mreže bi potencijalno mogle usporiti rast populacije, posebno ako se ulovi mnogo ženki koje su polno zrele’’, kaže Monako. U mnogim slučajevima, životinje se humano eutanaziraju na licu mjesta, a zatim se njihovo meso prodaje na tržištu.


Idealan novogodišnji poklon. Poručite! 

“Ako drastično ne promijenimo naše metode upravljanja populacija divljih svinja će nastaviti da raste’’, navodi Barbara Franzetti, koordinator programa za divlje svinje i biolog u ISPRA.

Divlje svinje su porijeklom iz jugoistočne Azije i počele su kolonizaciju evropskog kontinenta prije oko pet miliona godina, nakon čega su postale hrana za mnoge civilizacije. Početkom XX vijeka, zbog ljudskog pritiska uzrokovanog krčenjem šuma i razvojem poljoprivrede, ova vrsta je bila blizu izumiranja na prostoru Italije. Samo nekoliko krda je ostalo u Toskani, južnoj Italiji i Alpima.

Međutim, nakon Drugog svjetskog rata italijanska ekonomija doživljava procvat. Počinje urbanizacija stanovništva, šume su se polako oporavile, a divlje životinje vratile. Divlje svinje, koje su oportunističke životinje i hrane se velikom količinom hrane, uključujući i ljudske usjeve, tada su doživjele oporavak, posebno zbog odsustva njihovog najvećeg neprijatelja - vuka.

Nadalje, od kasnih 1950-ih, italijanska lovačka udruženja vršila su pritisak na gradske i regionalne vlasti da puste divlje svinje iz ograđenih ili zaštićenih područja u divljinu. Čak su bile uvožene iz istočnoevropskih zemalja da bi se povećalo brojno stanje populacije i kako bi ponovo naselili prazne šume. Ova praksa se nastavila sve do 2015. godine kada je zabranjena. Međutim, divlje svinje su već postale široko rasprostranjen problem.

‘’Crna divljač’’ svake godine uzrokuje do 22 miliona eura poljoprivredne štete širom Italije. Iako regionalne vlasti nadoknađuju farmerima pričinjenu štetu, plaćanje je često djelomično ili dolazi prekasno da bi se sačuvala žetva. Divlje svinje jedu i vinovu lozu i njihove plodove, što je predstavlja veliki problem za vinsku industriju.

Marco Massera, farmer iz grada Đenove koji uzgaja povrće poput tikvica, patlidžana i paprike, već petnaest godina pokušava odvratiti divlje svinje da se nasele na njegovoj farmi od 7,5 hektara. Tragajući za korijenjem i larvama, svinje kopaju duboko u zemlju. On je dobio državna sredstva za postavljanje ograda oko svojih njiva da bi zaštitio usjeve od divljih svinja koje bilježe nagli porast populacije.

Prema Monaku, divlje svinje su zaista osvojile urbana područja zbog obilja otpada i ljudi koji žele da ih hrane. Prema njegovoj nedavno objavljenoj studiji, one su sada uobičajene u 105 italijanskih gradova. Kako bi pokazao da je divljim svinjama postalo previše udobno u gradu, zoolog se poziva na video snimljen u Rimu u martu ove godine na kojem se vidi kako dvije krmače mirno doje svoje potomstvo nasred ulice.

Slične sitacije se mogu vidjeti i na ulicama gradova u Španiji. Populacija divljih svinja tamo se udvostručila za samo dvadeset godina i sada se približava broju od milion jedinki. Ogroman izbor hrane koji se može naći na poljoprivrednim poljima i lako dostupan urbani organski otpad uz odsustvo prirodnih neprijatelja, širenje prirodnih staništa i sve toplije zima predstavljaju skup faktora koji pogoduje rastu populacije divljih svinja. Ono što je posebno karakteristično jeste odsustvo straha. Divlje svinje se više ne boje ljudskih bića.

U neuspješnom pokušaju rješavanja problema divljih svinja, italijanske vlasti su pozvale na lov 2005. godine. Iako talijanski lovci na divlje svinje godišnje odstrjele oko 295.000 jedinki, stopa po kojoj se oni razmnožavaju je sve brža. Zavisno od drugih faktora, a prevashodno od toga koliko je zima jaka, populacija divlje svinje svake godine može porasti za 150%, prema Monaku.

Prema njegovim riječima, problem posebno predstavlja činjenica da se samo oko 30 do 40% od 500.000 talijanskih lovaca bavi lovom divlje svinje. Lov nije usporio širenje vrste. Prema nalazima istraživača, lovci uglavnom vrše odstrjel najvećih krmača, čime se raspada porodično jezgro odnosno krdo. Na ovaj način dolazi do rasturanja manjih ženki koje ranije započinju svoj reproduktivni ciklus.

Prema Monaku, vlada bi umjesto toga trebala angažovati lovce da vrše selektivni odstrjel ženki koje su spremne za razmnožavanje, što bi drastično smanjilo populaciju. Međutim, mnogi tradicionalni lovci protive se ovoj ideji, zbog okrutnosti, ali i zato što bi došlo do naglog smanjanja lovne divljači.

I Poljska ima probleme sa prenamnoženošću divljih svinja. U ovoj državi lovna sezona na divlje svinje otvorena je tokom cijele godine. Prema podacima Poljskog lovačkog saveza izvršen je odstrjel 262.000 divljih svinja tokom 2021. godine. Ipak, ova divljač sve više prilazi gradovima i procjenjuje se da je Varšava dom za više od 1.000 divljih svinja.

U Španiji se svake godine odstrjeli 400.000 divljih svinja. I pored toga, prema podacima Državnog instituta za istraživanje lova predviđa se da će se populacija ove divljači udvostručiti do 2025. godine.

Projekat koji je pokrenut u Izraelu možda nudi rješenje za smanjenje prisustva divljih svinja u gradovima. Ove životinje su poznate po tome da vole da se kaljužaju u velikim lokvama da bi se rashladile i rješile parazita. Projekat je obuhvatao izgradnju vještačkih kaljužišta u udaljenim šumskim kompleksima i dao je dobre rezultate. Svinje su sve manje posjećivale gradove. Zaključak izraelske studije kaže da odstrjel ne rješava problem namnoženih divljih svinja, već u praksi dolazi do povećanja njihovog broja, kao što je slična pojava i kod vuka.

Prisustvo afričke svinjske kuge potvrđeno kod više od 200 divljih svinja u Italiji. Svake godine italijanski farmeri uzgoje 8,5 miliona svinja koje podržavaju industriju svinjskog mesa vrijednu skoro 3 milijarde evra. Na drugoj strani svijeta, nakon posebno razorne epidemije 2018. godine, kineski farmeri su bili primorani da ubiju stotine miliona svinja kako bi zaustavili širenje virusa.

Sa druge strane, Njemačka vlada je putem postavljanja mreža za hvatanje divljih svinja smanjila štete koje su pričinjavane na usjevima i poljoprivrednim kulturama. Odmah je uočeno manje prisustvo divljih svinja na kamerama koje su postavljene na poljoprivrednim dobrima.

U Španskim gradovima trenutno se sprovode projekti koji uključuju zaštitu kanti za smeće i vanjskih hranilica za mačke od divljih svinja, te sadnja biljaka na urbanim zelenim površinama koje nisu na listi omiljene hrane ovih životinja.

Službenici za divlje životinje u Rimu imali su uspjeha postavljajući mreže oko kanti za smeće i postavljajući one koje su dizajnom otporne na nasrtaje gladnih veprova.

Preveo: M.P.

izvor: www.nationalgeographic.fr

 

Lov i još ponešto©2022 Sva prava zadržana. Design & SEO by Lov i još ponešto

Radio Lovac uživo

Search